Dvadeset godina od obnove zgrade Gradskoga kazališta Trešnja

Koloristički impresivna od pročelja do interijera, zgrada Gradskoga kazališta Trešnja koju je oblikovao arhitekt Andrija Mutnjaković, otvorena je 12. lipnja prije dvadeset godina.

Iako povijest Gradskoga kazališta Trešnja seže u daleku 1954. godinu i društvo Naša djeca, a potom i Pionirsko amatersko kazalište, Trešnja kakvu poznajemo danas vezana je za kraj devedesetih godina kada je zgrada obnovljena i izgrađena te otvorena za javnost.

Zbog potrebe za adekvatnom zgradom i scenom koja je postajala sve veća, dolaskom književnika Hrvoja Hitreca na mjesto direktora kazališta napokon se 1989. godine kreće s realizacijom projekta nove kazališne zgrade, za što je angažiran arhitekt Andrija Mutnjaković. Gradnju je vodio inženjer Miljenko Cvitanović.

Kazališna zgrada je konačno završena 1999. godine i kazalište ulazi u novo stoljeće u novom prostoru, primjerenom značaju i popularnosti Gradskoga kazališta Trešnja.

„U cilju ostvarenja živosti prostora, adekvatnog dječjoj psihi, pločice su kolorirane u nijansama zagrebačke plave boje s naglašenim znakom kazališta: crvene trešnje“. (Andrija Mutnjaković)

Već više od pola stoljeća kazalište Trešnja neizostavno je mjesto na kulturnoj karti grada Zagreba, mjesto na kojem su se generacije i generacije djece po prvi put susrele s kazališnom umjetnošću. Povijest Trešnje obilježena je tako radošću stvaranja i dječjim smijehom koji svakodnevno odjekuje iz zgrade s prepoznatljivim šarenim mozaicima.